Klarić
Prezime Klarić postalo je od ženskog imena Klara. Ime Klara latinskog je podrijetla i znači "sjajna", "jasna", "slavna". Širenju
imena pripomoglo je štovanje svetice Klare Asiške (1194.-1253.). U južnoj Hrvatskoj došlo je pod talijanskim utjecajem: Chiara (usp. osobno ime Canna).
Čini se da se to ime danas rijetko nadjeva gradskim djevojčicama, jer se osjeća zastarjelim, a u selima ono je često. Imenu Klara dodan je patronimički
sufiks - ić i nastalo je prezime KLARIĆ (mali Klarin, sin Klarin).
Oko 1830. godine Klarići su imali građevinske objekte u dva zaseoka:
a) pod Radonjicom i
b) u Gornjoj Maloj.
Prema popisu Jure Celigoja od 27. lipnja 1686. u Brelima su živjele tri obitelji Klarić koje se nalaze na popisu starosjedilaca,
i to:
- Stjepana Klarića - 9 članova,
- Jure Klarića - 5 članova,
- Mije Klarića - 4 člana.
Prema matičnoj knjizi Omiša za 1799. godinu u Brelima su živjele tri obitelji Klarić, koje se vode:
- pod brojem 78
Zane Klarić, 40 godina
Mare pok. Iva
Marica žena Zane
Marko sin Zane, 11 godina
Stjepan sin Zane, 5 godina
Ante sin Zane, 3 godine
Eva kći Zane
ukupno 7 članova
- pod brojem 79
Mate Klarić pok. Ive, 40 godina
Božica žena
Ivan sin Mate, 12 godina
Jelena kći Mate
Matija kći Mate
ukupno 5 članova
- pod brojem 80
Ilija Klarić pok. Ive, 30 godina
Matija kći Ilijina
ukupno 2 člana
U Elaboratu Austrijskog katastarskog premjera od 1830. godine nalazimo Klariće kao vlasnike građevinskih objekata u dva zaseoka,
a objekti su upisani na imena:
a) Pod Radonjicom - Marije, Magdalene i Stjepana;
b) Gornja Mala - Marka.
Prilikom popisa stanovništva 1948. godine za Republiku Hrvatsku u Brelima je živjelo 19 osoba u 6 obitelji.
Klarići žive u velikom broju naselja u Republici Hrvatskoj i predstavljaju jednu od brojnijih skupina.