Mursel
Prezime je nastalo početkom 19. stoljeća u Brelima, a spada u grupu nadimačkih prezimena. Toponimijska oznaka Mursa-Mura je
antički naziv za grad Osijek. Postaje u II. stoljeću rimska kolonija koja se razvila u prostorno naselje s velikim brojem sjajnih građevina. Tu je neko
vrijeme bilo sjedište namjesnika Donje Panonije. Veza jednog od članova obitelji s rijekom Murom ili gradom Osijekom mogla je biti osnovom za dobivanje
nadimka Mursa (Murs+el = Mursel). Vjerojatno je kao osnova za promjenu prezimena Veić u Mursel poslužio arhaični naziv mursela što znači poziv ili nalog,
onaj koji je nosio pozive (naloge), poštar, od čega je postao nadimak koji je potisnuo prezime. Obitelj Ledić u Aržanu dobila je jedan od nadimaka Mursel
po sličnoj osnovi.
U Brelima se pričalo da su Murseli Francuzi, što demantiraju podaci iz popisa stanovništva i matica.
Murseli (Veići) su živjeli i imali građevinske objekte u dvama zaseocima: Carevićima te kod stare crkve Gospe od Zdravlja.
U knjizi "IMOTSKA KRAJINA" fra Vjeko Vrčić piše: "Za Bečkog rata 1686. u Zagvoškom zbjegu odselio je Grgo Veić s 19 čeljadi.
Kad se stvarao zemljišnik 1725. Grgo Veljić s 5 čeljadi dobio je kuću u Varošu i 10 mjera zemlje. Prešli su u Glavinu Donju. Prezime se promijenilo iz
Veljić u Veić. Zidine njihovih kuća nalaze se u Zagvozdu blizu crkve Sv. Križa".
Prema popisu stanovnika koji je sačinio Juraj Celigoj 27. lipnja 1686., dvije obitelji su izbjegle pred Turcima i odselile u Brela - obitelj Grge Vejića
(Veljića) s 19 čeljadi i Ivana Veića (Veljića) s 10 čeljadi te dobili zemlju i ostala prava kao i svi starosjedioci.
Prema matičnoj knjizi Omiša za 1799. godinu u Brelima je živjela jedna obitelj, koja se vodi pod brojem 61:
Stjepan Veić 60 godina
Kata, žena
Mijo, sin Stjepana 5 godina
Ante, sin Stjepana 2 godine
Klara, kći Stjepana
ukupno 5 članova
U Elaboratu Austrijskog Katastarskog premjera od 1830. godine ne nalazimo Veiće, već Mursele kao vlasnike građevinskih objekata i
zemljišta. Objekti i zemljište upisani su na ime Mije Mursela pok. Stjepana.
Usporedbom popisa iz matične knjige i elaborata, vidljivo je da se radi o istim osobama Mijo Veić sin Stjepana i Mijo Mursel pok. Stjepana.
Josip Bebić u knjizi "Brela" piše: "Murseli žive u Gornjim Brelima kod stare crkve Gospe od Zdravlja. Nekoć su se zvali Vejići. Stanje duša za godinu 1805.
kaže Mursel alias Vejić".
Prilikom popisa stanovništva iz 1948. godine u Republici Hrvatskoj živjela je samo jedna obitelj Mursela, i to u Brelima,
a činila su je dva člana.