Novak
Prezime je nastalo od osobnog imena Novak. Prezime Novak ne otežava identifikaciju soba u Brelima jer nema osobnih imena Novak.
I Jure Celigoj je 27. lipnja 1686. u Zadvarju dodijelio zemlju Vidu Novakoviću i njegovoj obitelji koja se sastojala od osam čeljadi, a izbjegla je iz
Lovreća. Novakovići se nisu vraćali u Lovreć. Na popisu nema Grge Novakovića i obitelji iz Ričica koja se spominje u literaturi da je doselila u Brela.
Talijanski su bilježnici većini prezimena nastojali pridodati nastavak "ić" to su Novak pretvarali u Novaković.
Novaković je najvjerojatnije doselio u zaselak Tomaše pod Stupicom jer su to prema Austrijskom katastarskom premjeru Novaci
bili vlasnici dvorišta i ruševina. Vlasnici štala i kuća u vrijeme izrade katastarskog premjera bili su vlasnici na Miščiću. U zaseoku Kristići Novaci se
javljaju kao vlasnici dvorišta i gustirne zajedno s Jakirima i Kristićima i kao vlasnici gostionice (kantine). To nam pokazuje da je ugostiteljski poziv od
starine bio zanimanje Novacima te su se uspješno njime bavili do današnjih dana.
Prema matičnoj knjizi Omiša za 1799. godinu u Brelima su živjele dvije obitelji Novak koje se vode:
- pod brojem 85
Lucija pok. Grge Novak
Marko sin pok. Grge, 14 godina
Mate sin pok. Grge, 12 godina
Ivan sin pok. Grge, 11 godina
Josip sin pok. Grge, 7 godina
Jure sin pok. Grge, 5 godina
ukupno 6 članova
- pod brojem 86
Lucija pok. Ilije Novak
Matija kći pok. Ilije
ukupno 2 člana
Građevinsko zemljište i objekti u Elaboratu Austrijskog katastarskog premjera iz 1830. godine upisani su na:
a) zaselak Tomaši pod Stupicom: Ivana, Josipa, Marka (jedna ruševina je zajednički posjed Josipa Novaka i Marka Klarića);
b) zaselak Miščić: Grgo, Josip, Marko i Ivan;
c) zaselak Kristići (čatrnja - Mijo Kristić i Ivan, Josip i Marko Novak; kantina - Ivan, Josip i Marko Novak).
Prilikom popisa stanovništva 1948. godine u Brelima su živjele u četiri obitelji 24 osobe. Novaci u odnosu na druga breljanska
prezimena žive u najviše mjesta u Republici Hrvatskoj i najbrojniji su.