Breljanska prezimena

Raos


    Stručnjaci tvrde da je ovo prezime nastalo kraćenjem osobnom imena. Dvočlana imena koja su naslijeđena iz praslavenskog doba počela su se kratiti jer su postala nepodesna. Sva kraćenja i derivacije imena u početku su stilski obilježena roditeljskom ljubavi, tepanjem, imitacijom dječjeg jezika, nježnosti. Osobna imena - kratice nastaju od dva formanta, tj. od preformanta koji dobijamo ako neko osobno ime skratimo na jedan ili dva sloga ili više njih (monosilabana, bisilabana kratica, monosilabani, bisilabani preformant). Raosi se svrstavaju u grupu prezimena koja su dobivena bisilabnim kraćenjem: Daors>Raho>Radoslav>Raos Zaostao je jedan slog od drugog dijela riječi. Druga mogućnost o postanku prezimena potiče od lokacije naselja gdje su živjeli Raosi u Brelima i Medovu Docu: ras - vršak brda - podbrežje Ras - Rasi - Raosi (Danas kao korijen prezimena navodi se u IMOTSKOM ZBORNIKU 3, Imotski 1995). Raosi su imali građevinske objekte u pet zaseoka u Brelima: Podradonjici, istočno od crkve Sv. Stjepana, Miščiću, Prosiku i Zaveterju.
    U knjizi fra Vjeke Vrčića “PLEMENA IMOTSKE KRAJINE” na stranici 148 piše: "Za Bečkog rata a Zagvoškom zbijegu 1686. sele u Brela Raosagići (Raos) Stipe s 1 čeljadetom. Jedni su ostali u Brelima, drugi su se vratili na staro ognjište". Na popisu stanovnika Brela starosjedilaca i novopridošlih prognanika koji je sačinio Juraj Celigoj 27. lipnja 1686. u Zadvarju, na listovima 476. i 477. generalnog providura Cornara koji se čuva u Povijesnom arhivu u Zadru, nalaze se tri obitelji koje ukazuju na Raose, Rosagiće, Raosoviće, Daosagiće. Na listu 476. gdje su upisane prebjegle obitelji iz Zagvozda nalazi se obitelj Stjepana Raosaglića (Steffano Radosaglich) s 8 članova (u knjizi Imotska plemena stoji s jednim članom). Od svih današnjih izumrlih i iseljenih breljanskih prezimena ovo prezime najbliže je prezimenu Raos. Na popisu pridošlih stanovnika novog sela Stupi može se pročitati ime Marka Raosagića s 5 članova.

    Prema matičnoj knjizi Omiša za 1799. godinu u Brelima su živjele četiri obitelji Raosa koje se vode:

- pod brojem 72
    Stjepan Raos 55 godina
    Kata, žena
    Mijo, sin Stjepana 12 godina
    Jelena
    Matija
    Jozo pok. Mate 32 godine
    Ana, žena
    Marta, kći Mate
        ukupno 8 članova

- pod brojem 73
    Ivo Raos 37 godina
    Jelena, žena
    Grgo, sin Ive 4 godine
    Eva, kći Ive
    Kata, kći Ive
        ukupno 5 članova

- pod brojem 74
    Matija pok. Nikole Raos
    Lovre, sin pok. Nikole 19 godina
    Ante, sin pok. Nikole 17 godina
    Matija, kći pok. Nikole
        ukupno 4 člana

- pod brojem 75
    Mate Raos pok. Grge 30 godina
        ukupno 1 član.

    Prema stanju duša iz 1805. bilo je šest obitelji. Spominje se i varijanta Raosaljević (J. Bebić, Brela, 1980.). U Elaboratu Austrijskog katastarskog premjera od 1830. godine, građevinski objekti bili su upisani na imena:
a) Podradonjica - Stjepana, Tome, Andrije i Mije,
b) istočno od crkve Sv. Stjepana - Mije,
c) Miščić - Grge i Mate,
d) Prosik - Ane u zajednici s Mijom Vučković, Mije, Tome i Grge,
e) Zaveterje - Stjepana (ruševina).

    Za vrijeme popisa stanovništva koji je vršen 1948. godine u Republici Hrvatskoj, Raosi su živjeli u 17 naselja. Breljanska skupina Raosa bila je treća po veličini, činilo ju je 30 osoba koje su živjele u šest obitelji.

Slike

Plaža Čarovica

Plaža Čarovica podno Počivala u Brelima.


© 2007-13  Brolanenses.
nodethirtythree