Breljanska prezimena

Beroš


    Prezime Beroš vuče korijene od dvočlanog imena što je naslijeđeno iz starohrvatskog doba. Funkcija dvočlanog imena vjerojatno je a tome da je na nivou društvene zajednice dvočlano ime "finije, ozbiljnije, i vrijednije", uglavnom defektivirano u odnosu na kraćena i izvedena imena. Iz perioda od 743. do 1100. god. zabilježeno je nekoliko hrvatskih dvočlanih imena iz kojih se može izvesti prezime Beroš kao što su Bedrigo, Berigoj, Berislav i sl.
    Sva kraćenja i derivacije u početku su stilski obilježene (roditeljska ljubav, tepanje, imitiranje dječjeg jezika, nježnost, prijateljstvo, prisnost i sl.). Tako su stilski obilježena kraćenja dvočlanih imena Berislav - Beriša - Bero - Beroš.

    Beroši su imali građevinske objekte u tri zaseoka i to u:
        a) Medićima,
        b) iznad crkve sv. Nikole,
        c) iznad crkve sv. Jurja.

    Prema popisu Jure Celigoja od 27. lipnja 1686. u Brelima su živjele dvije obitelji Beroša. Talijanski bilježnik im je nadodao prefiks "ić", to je zapisao Vid Berošević (6 članova) i Mijo Berošević (6 članova obitelji).

    Prema matičnoj knjizi Omiša za 1799. godinu u Brelima su živjele tri obitelji Beroša koje se vode:

- pod brojem 20
    Stjepan Beroš 75 godina
    Kata žena Stjepana
    Stjepan sin Stjepana 43 godine
    Ivan sin Stjepana 38 godina
    Božica žena Stjepana
    Martin sin Stjepana 17 godina
    Jure sin Stjepana 12 godina
    Ivanica kći Stjepana
        ukupno 8 članova

- pod brojem 97
    Marko Beroš 45 godina
    Ivanica žena
    Šimun sin Marka 26 godina
    Matija kći Marka
    Ivanica kći Marka
        ukupno 5 članova

- pod brojem 98
    Mate Beroš 54 godine
    Jelena žena
    Matija kći Joze
        ukupno 3 člana

    U Elaboratu Austrijskog katastarskog premjera od 1830. godine, Beroše susrećemo kao vlasnike objekata a tri zaseoka:
a) Medići - jedna štala je bila upisana na Miju Beroša u zajednici sa Staničić (ovo prezime se prvi put javlja a Brelima).
Ostali objekti na Lucu pok. Stjepana, Josipa, Martina pok. Stjepana, Perinu Augustina, Miju i Matu;
b) poviše sv. Jurja - Martina
c) ispod sv. Nikole - na Martina, Josipa, Miju, Nikolu i Marka pok. Iva.

    Prema popisu stanovništva koji je vršen 1948. godine, Beroši su živjeli u 24 naselja u Republici Hrvatskoj. Iste godine kad je vršen popis stanovništva Andrija Šuta iz Rastovca oženio se posljednjom ženskom osobom Beroš i nastanio se a Brelima, pa je nestalo ovo prezime u Brelima.

Slike

Zabrdo

Staro breljansko naselje Zabrdo, ispod crkve sv. Nikole u Brelima Gornjim.


© 2007-13  Brolanenses.
nodethirtythree