Breljanska prezimena

Tomaš


    Prezime Tomaš je postalo od osobnog imena Toma. Toma znači "blizanac" ili nevjerni (nevjeran). Toma - čovjek koji ne vjeruje, nepovjerljiv čovjek (po biblijskoj priči nije povjerovao u uskrsnuće Kristovo). Ime Toma svrstava se u grupu monoleksemnih imena. Monoleksemna imena počela su se napuštati već u praslavensko doba jer su se dvočlana imena smatrala na razini društvene zajednice finija, ozbiljnija, vrednija u odnosu na kraća imena i izvedena imena pa je tako Toma postao Tomislav. Dvočlana imena naslijeđena su iz praslavenskog doba. U zbomiku Codeks diplomaticus Regni Croatiae, Dalmatiae, Slavoniae L, koji obuhvaća vrijeme od 743. do 1100. godine zabilježena su hrvatska dvočlana imena između kojih je i Tomislav. Jezično podrijetlo predstavlja veliko šarenilo jer prezime nastaje gotovo od svih vrsta osobnih imena i nadimaka. Za prezime Tomaš postoje u arhivskim dokumentima brojni zapisi iz kojih je vidljivo da je preinačivano derivacijom (domaćom, a posebice stranom), a u osnovi je ostalo uvijek prepoznatljivo. Od imena Toma-Tomislav-Tomo-Tomaša-Tomasevich-Tomas do današnjeg breljanskog prezima Tomaš.
    Oko 1830. godine Tomaši su imali građevinske objekte (kuće, dvorišta i staje) u šest zaseoka: Zaveterju, Gornoj Maloj, Pod Radonjicom, Pročioku, Zelićima i Kristićima.
a) Prvi trag ovog prezimena nalazimo u najstarijem popisu obitelji u Brelima u turskom defteru među poreznim obveznicima iz 1477. godine. Na defteru je upisano 18 obitelji, ime kućevlasnika i njegova oca (nema prezimena). Pod rednim brojem 6. upisan je Ivaniš sin Tomaša.
b) Obitelj Mije Tomaševića s jedanaest članova nalazi se na popisu Vinjančana koji su se trebali smjestiti u selo Stupi. Selo se vjerojatno nije nikad osnovalo, a stanovnici su se raselili po Žeževici, Zadvarju, Brelima, Slimenu ili su se vratili u rodni kraj. U opisanim granicama nema vidljivih ostataka napuštenog naselja osim zaseoka Šodani, gdje nema građevina u koje bi se moglo smjestiti 49 obitelji s 382 osobe. Na istom popisu nalaze se i dvije obitelji Ursića, a drugi Ursići se nalaze na popisu starosjedilaca u Brelima, što navodi na pretpostavku da su Tomaševići i Ursići pogreškom dospjeli na navedeni popis. Popis je sačinio Jurju Calergi 27. lipnja 1686. Tomaši se ne susreću u Imotskoj krajini već Tomaševići, a jedino spomenuta obitelj među doseljenim Vinjančanima 1686. godine je stara, a sve druge obitelji su mlađe od breljanskih Tomaševića (Tomaša), Aržano 1863., Imotski (Glavina) 1725. godine, a tamo odavno ne žive.
c) Prema matičnoj knjizi Omiša za 1799. u Brelima je živjelo osam obitelji koje uz prezime Tomaš imaju dodatak Ursić-Tomas ili Tomas-Ursić. Dvojno prezime nije karakteristično za druga breljanska prezimena pa bi bilo zanimljivo istražiti razlog postanka ovog dodatka. Na popisima duša za približno isto razdoblje i ranije nema dodatka Ursić. Ovaj popis vršili su strani bilježnici pa im je prezime Tomas najvjerojatnije nalikovalo na ime pa su ga željeli pobliže locirati dodavši naziv susjednog zaseoka Ursića. Obitelji Tomaš u matičnoj knjizi se vode:

- pod brojem 41.
   Ivo Tomaš-Ursić 76 godina
   Luca, žena
   Dominko, sin Ive 18 godina
   Matuka, kći Ive
   Kata, kći Ive
   Ivanica, žena Dominika
      ukupno 6 članova
- pod brojem 44.
   Jozo Ursić-Tomaš 55 godina
   Ivanica, žena
   Ante, sin Joze 3 godine
      ukupno 3 člana
- pod brojem 45.
   Toma Ursić-Tomaš pok. Ante 40 godina
   Ivanica, žena
   Matija, kći Tome
   Jela, kći Tome
      ukupno 4 člana
- pod brojem 46.
   Josip Ursić-Tomaš pok. Ante 37 godina
   Ivanica, žena
   Božica, kći Josipa
   ukupno 3 člana
- pod brojem 47.
   Ivo Ursić-Tomaš pok Stjepana 77 godina
   Kata, žena
   Ivanica, kći Ive
   Pera, kći Ive
   Ilija, pok. Stjepana 75 godina
      ukupno 5 članova
- pod brojem 48.
   Ivo Ursić-Tomaš pok. Joze 40 godina
   Luca, žena
   Tadija, sin Ive 22 godine
      ukupno 3 člana
- pod brojem 49.
   Grgo Ursić-Tomaš 60 godina
   Jela, žena
   Ante, sin Grge 23 godine
   Jelica, kći Grge
   Matija, kći Grge
      ukupno 5 članova
- pod brojem 50.
   Mate Ursić-Tomaš 55 godina
   Matija, žena
   Nikola, sin Mate 18 godina
   Marko, sin Mate 16 godina
   Ante, sin Mate 11 godina
   Mijo, sin Mate 6 godina
   Kata, kći Mate
   Matija, kći Mate
   Jela, kći Mate
      ukupno 9 članova


    U Elaboratu Austrijskog katastarskog premjera od 1830. godine navodi se samo prezime Tomaš bez dodatka. Susrećemo ih kao vlasnike objekata i zemljišta u više zaselaka, a bili su uknjiženi:
- Podradonjica - na imena Ivana pok. Tadije, Grge, Ilije, Ivana, Ante, Mije pok. Mate, Paula;
- Zelići - na ime Nikole,;
- Pročiok- na imena Mate, Ilije, Ante pok. Darija;
- Kristići - na imena Ante i Josipa;
- Gornja Mala - na imena Mate, Ante pok. Josipa, Mije, Nikole, Paula, Tadije, Ilije pok. Grge, Ilije pok. Marka, Filipa, Marka, Mate pok. Darija;
- Zaveterje - na imena Josipa ua zajednici sa Zelić Šimunom, Jelene, Mate, Josipa, Petra.

    Tomaši su najvjerojatnije najprije živjeli u Zaveterju u blizini granice između Osmanlijskog carstva i Venecije te su gradili staje i kuće na sigurnijim mjestima kako bi zaštitili stoku i imovinu, te konobe u primorju kao većina Gornjih Breljana, gdje su pojedinci ostali živjeti i tako stvarali nove obitelji.

    Prilikom popisa stanovništva iz 1948. godine u Republici Hrvatskoj Tomaši su živjeli u 61 mjestu. U Brelima je živjelo 107 Tomaša u 19 obitelji, a breljanska skupina Tomaš bila je po veličini druga u Republici.

Slike

Tomaši

Zaselak Tomaši u Zaveterju, Brela Gornja.


© 2007-13  Brolanenses.
nodethirtythree